Knjiga Urantije - Kazalo - POGLAVLJE 81 : RAZVOJ SUVREMENE CIVILIZACIJE

(GGC-SCR-001-2014-1)



 Preuzimanje © Golden Gate Society

Knjiga Urantije - Kazalo

DIO III: Povijest Urantije

POGLAVLJE 81 : RAZVOJ SUVREMENE CIVILIZACIJE



POGLAVLJE 81 : RAZVOJ SUVREMENE CIVILIZACIJE

81:0.1 NEOVISNO o usponima i padovima koji su pratili pobačaj planiranog svjetskog unaprijeđenja Kaligastijinom i Adamovom misijom, osnovna organska evolucija ljudske rase se nastavila kretati u pravcu daljeg ljudskog napretka i rasnog razvoja. Evolucija može biti odgođena, ali ne i zaustavljena.

81:0.2 Unatoč tome što nije uspjela dostići planiranu brojnost, ljubičasta rasa je ostvarila civilizacijski napredak koji je od Adamovog doba na dalje, daleko nadmašio gotovo cjelokupni napredak dotadašnje milijungodišnje egzistencije čovječanstva.

1. KOLIJEVKA CIVILIZACIJE

81:1.1 Gotovo trideset pet tisuća godina nakon Adamovog doba, kolijevka civilizacije je počivala u jugozapadnoj Aziji, šireći se od doline Nila prema istoku i djelomično u pravcu sjevera preko sjeverne Arabije, te preko Mezopotamije i Turkestana. I klima je bila presudni činitelj pri utemeljenju civilizacije u ovom podneblju.

81:1.2 Velike klimatske i geološke promjene koje su zahvatile sjevernu Afriku i zapadnu Aziju predstavljaju utjecaj koji je okončao migracije Adamita, spriječivši dalji prodor ovog naroda u Evropu proširenjem Mediterana i skrenuvši tijek njihovih migracija prema sjeveru i istoku u Turkestan. Tijekom posljednjih godina formiranja ovih zemljišnih uzvišenja povezanih s klimatskim promjenama, otprilike 15,000 pr.K., civilizacija je dostigla mrtvu točku razvoja po svemu izuzev anditskog kulturnog kvasca i biološkog potencijala koji je još uvijek bio ograničen Azijskim gorjima na istoku i sve širim Evropskim šumskim oblastima na zapadu.

81:1.3 Klimatska evolucija je ovog časa bila u prilici postići to što se nije moglo postići ni jednim drugim metodom--primorati Evroazijskog čovjeka da se odrekne lova u korist naprednijih stočarskih i zemljoradničkih aktivnosti. Dok može biti spora, evolucija je strašno djelotvorna.

81:1.4 Kako su zemljoradnici već počeli iskorištavati robove pri izvršenju poljoprivrednih aktivnosti, lovci i stočari su gledali na poljoprivrednike s puno prezira. Obrada zemlje je stoljećima smatrana poslužničkom aktivnošću; odatle vjerovanje da je obrada zemlje prokletstvo, dok je ustvari najveće blaženstvo. Čak i za vrijeme Kajina i Abela, stočarske žrtve su uživale veću naklonost od žrtvi zemaljskih plodova.

81:1.5 Čovjek je normalno prihvaćao zemljoradnju prijelazom kroz stočarsko razdoblje i premda se ovo odnosi i na Andite, češće je bio slučaj da je klimatska evolutivna nužda navodila cijela plemena na izravan prijelaz s lova na uspješno bavljenje obradom zemlje. Ali ova pojava izravnog prijelaza s lova na zemljoradnju obuhvaća jedino oblasti obilježene visokim stupnjem ljubičaste rasne primjese.

81:1.6 Evolutivni narodi (prvenstveno Kinezi) su rano naučili sijati zrnje i uzgajati usjeve jednostavno tako što su slučajno otkrili da zrnje pokopano kao hrana preminulima klija pri kontaktu s vodom. Ali širom jugozapadne Azije, duž plodnih oblasti riječnih korita i obližnjih ravnica, Anditi su se bavili naprednijim poljoprivrednim aktivnostima koje su naslijedili od svojih predaka posvećenih poljoprivredi i vrtlarstvu kao glavnim aktivnostima u okviru drugog vrta.

81:1.7 Tisućama godina, Adamovi potomci su uzgajali pšenicu i ječam, žitarice unaprijeđene u Vrtu, širom visinskih oblasti gornjih granica Mezopotamije. Potomci Adama i Adamsona su uspostavili uzajamni odnos, trgovinu i društveni kontakt.

81:1.8 Upravo ove prisilne promjene u životnim uvjetima predstavljaju utjecaj koji je naveo tako velik broj pripadnika ljudske rase da prihvati spoj mesožderstva i vegetarijastva. I ovaj dodatak pšenice, riže i povrća životinjskom mesu obilježava značajno unaprijeđenje u zdravlju i kondiciji ovih starih naroda.

2. CIVILIZACIJSKA ORUĐA

81:2.1 Kulturni razvoj počiva na razvoju civilizacijskog oruđa. I oruđa koja su bila u upotrebi pri čovjekovom usponu od divljaštva imaju djelotvornost upravo do mjere do koje su oslobodila čovjekove moći za postignuće viših aktivnosti.

81:2.2 Svi vi koji živite u suvremeno doba kulturnog razvoja i početnog napretka društvenih djelatnosti, koji imate ako ništa drugo ono malo slobodnog vremena koje možete posvetiti razmišljanju o društvenim i civilizacijskim pitanjima, ne smijete previdjeti činjenicu da vaši rani preci nisu imali vremena za dublju meditaciju i društvenu misao.

81:2.3 Prva četiri bitna koraka u napretku ljudske civilizacije počivaju u:

81:2.4 1. Kontroli vatre.

81:2.5 2. Pripitomljenju životinja.

81:2.6 3. Porobljenju zatočenika.

81:2.7 4. Privatnoj imovini.

81:2.8 Dok je vatra--prvo bitno otkriće--s vremenom otvorila vrata znanstvenog svijeta, ova njezina uloga nije bila bitna primitivnom čovjeku. Ljudi su u ovo doba odbijali prihvatiti prirodne zakone kao objašnjenje svakodnevnih pojava.

81:2.9 Kao odgovor na pitanje o porijeklu vatre, umjesto jednostavne pripovijedi o Andonu i kremenu, primitivni čovjek je izmislio legendu o Prometeju koji je ukrao vatru s neba. Divljaci su dugo tražili nadprirodno objašnjenje svih prirodnih pojava izvan okvira svojih shvaćanja; i mnogi suvremeni ljudi nastavljaju s ovim običajem. Trebalo je više stoljeća kako bi se sprovela depersonalizacija takozvanih prirodnih pojava, i ovaj proces još uvijek traje. Ali suvremena znanost predstavlja rezultat čovjekove iskrene, poštene i neustrašive potrage za prirodnim uzrocima: Znanost je pretvorila astrologiju u astronomiju, alkemiju u kemiju i magiju u medicinu.

81:2.10 Prethodno izumu strojeva, čovjek je jedino bio u stanju obaviti posao koristeći životinje. Po pripitomljenju životinja stekao je živuće oruđe, dok je inteligentna upotreba ovog oruđa pripremila put razvoju poljoprivrede i prijevoza. I bez pomoći životinja, čovjek se ne bi bio u stanju uzdići od svog primitivnog stadija do budućih civilizacijskih razina.

81:2.11 Životinje pogodne za pripitomljenje su se uglavnom mogle naći u Aziji, naročito u centralnim i jugozapadnim oblastima ovog kontinenta. Ovo između ostalog objašnjava brži razvoj civilizacije u ovoj oblasti nego u drugim dijelovima svijeta. Više životinja je dvaput prošlo procesom pripitomljenja, dok su za anditskog doba ponovo morale biti pripitomljene. Ali pas je ostao vjeran lovcima otkad je prvi put pripitomljen, dugo prije ovog razdoblja.

81:2.12 Turkestanski Anditi su bili prvi narod koji je tako ustrajno radio na pripitomljenju konja, što jednako tako objašnjava dugotrajnu prevlast njihove kulture. Prije 5,000 pr.K., Mezopotamijski, Turkestanski i Kineski zemljoradnici su počeli uzgajati ovce, koze, krave, deve, konje, perad i slonove. Govedo, deva, konj i jak su korišteni kao teretne životinje. Sam čovjek je u jednom razdoblju igrao ulogu teretne životinje. Određeni vladar plave rase je imao u svom posjedu, kao dio kolonije teretnih životinja, stotinu tisuća ljudskih bića.

81:2.13 Institucije robovlasništva i privatog vlasništva nad zemljom su se javile s pojavom zemljoradnje. Robovlasništvo je podiglo gospodarev standard življenja i stovrilo više slobodnog vremena za razvoj društvene kulture.

81:2.14 Divljak je bio rob prirode, dok znanstvena civilizacija polako poklanja sve veću slobodu ljudskom rodu. Uz pomoć životinja, vatre, vode, elektriciteta i drugih za sada nepoznatih energetskih izvora, čovjek se oslobodio i nastavlja se oslobađati od nužde neprestanog rada. Unatoč privremenim problemima povezanim s preobilnim izumom i izgradnjom strojeva, neprocjenjive blagodati moraju biti konačni rezultat ovih mehaničkih izuma. Civilizacija nikad ne može uznapredovati, a naročito ne može biti utemeljena, sve dok čovjek ne bude imao vremena za razmišljanje, planiranje i zamišljanje novih i boljih solucija.

81:2.15 Čovjek je isprva jednostavno prisvajao prebivališta, živeći pod grebenima i u spiljama. Zatim je počeo usvajati drvo i kamen, prirodne materijale koje je koristio pri izgradnji obiteljskih kućica. Na kraju je kročio u stvaralačku fazu izgradnje, ovladavši proizvodnjom cigle i drugih građevinskih materijala.

81:2.16 Narodi Turkestanskih gorja predstavljaju prvu suvremeniju rasu koja je gradila naseobine od drveta, kućerke koji se nisu puno razlikovali od ranih brvnara američkih pionira. Širom ovih ravnica, nicale su ciglene ljudske naseobine; u kasnijem razdoblju, bile su građene od paljene opeke.

81:2.17 Kasnije rase iz riječnih dolina su gradile kolibe zabadujući kolce u obliku kruga; nakon što bi povezali vrhove kolaca, dobili bi građevinski okvir koji je, poprečno isprepleten trskom, nalikovao unutrašnjosti ogromne košare. Namazana grubom žbukom koja se sušila na suncu, ova bi građevina pružala odličan nepromočivi zaklon.

81:2.18 Upravo na temelju ovih kućeraka, samostalno se javila ideja o pletenju različitih vrsta košara. Iz observacije djelovanja vlažne žbuke na građevinskoj osnovi načinjenoj od zabodenih kolaca, među određenom grupom se rodila ideja o grnčarskoj djelatnosti. Umijeće kaljenja lončarskih proizvoda je otkriveno prilikom požara koji je slučajno uhvatio jednu od ovih primitivnih koliba. Prastara umijeća su vrlo često bila rezultat slučajnih događaja koji su pratili svakodnevni život ranih naroda. Ako ništa drugo, ovo se gotovo u cjelosti odnosi na evolutivni razvoj čovječanstva sve do Adamovog dolaska.

81:2.19 Dok je Knezovo osoblje prije otprilike pola milijuna godina bilo prvo koje je ljude upoznalo s lončarstvom, ovaj je zanat pratkično prestao postojati tijekom gotovo stotinu pedeset tisuća godina. Jedino su presumeranski Noditi u obalnom pojasu zaljeva nastavili praviti lončarsto posuđe. Lončarska umjetnost je ponovo oživjela u Adamovo doba. Ova se umjetnost proširila istovremeno s proširenjem pustinjskih oblasti Afrike, Arabije i centralne Azije i proširila se u uzastopnim naletima sve naprednije vještine od Mezopotamije širom cijele istočne polutke.

81:2.20 Nije uvijek moguće slijediti razvoj ovih civilizacija anditskog doba na temelju različitih stadija lončarske ili bilo koje druge umjetnosti. Gladak tijek ljudske evolucije je jako zakompliciran Dalamatijskim i Edenskim režimima. Često izgleda kao da su kasnije vaze i oruđa inferiorni u usporedbi s ranijim proizvodima nemiješanih Anditskih naroda.

3. GRADOVI, MANUFAKTURA I TRGOVINA

81:3.1 Klimatsko uništenje bogatih otvorenih travnih oblasti Turkestana koje su pogodovale lovu i ispaši, koje je započelo otprilike 12,000 godina pr.K., primoralo je ljude iz ovih oblasti da se posvete novim oblicima industrije i grubih oblika ručne proizvodnje. Jedni su se okrenuli uzgoju udomaćenih životinja, drugi obradi zemlje ili prikupljanju ribe, dok su se viši oblici Anditskih umova posvetili trgovini i ručnoj proizvodnji. Čak je bio običaj da se cijelo pleme posveti razvoju određene industrije. Od doline Nila pa sve do indijskog Huša i od Gangesa do Žute rijeke, osnovno zanimanje nadmoćnih plemena se sastojalo od obrade zemlje, s trgovinom kao sporednim zanimanjem.

81:3.2 Porast trgovine i ručna prerada sirovih materijala u različitu trgovinsku robu predstavljaju neposredan i bitan utjecaj koji je vodio utemeljenju ranih i polumiroljubivih zajednica koje su utjecale na širenje kulture i civilizacijskih umjetnosti. Prethodno epohi rasprostranjene svjetske trgovine, društvene zajednice su bile plemenske prirode--proširene obiteljske grupe. Trgovina je stvorila zajednice različitih ljudskih bića, doprinjevši bržem kulturnom križanju.

81:3.3 Prije otprilike dvanaest tisuća godina počela se rađati epoha neovisnih gradova. I ovi su primitivni trgovački i proizvodni centri uvijek bili okruženi zemljoradničkim i stočarskim pojasevima. Dok je istina da je industrija vodila povišenju životnog standarda, neka vas ne zavaraju zablude o eventualnim udobnostima ranog gradskog života. Rane rase nisu bile naročito čiste i uredne, te su se rana primitivna naselja tako normalno uzdizala nešto više od pola metra svakih dvadeset pet godina kao rezultat nakupljene prljavštine i smeća. Određeni stari gradovi su se pored toga vrlo brzo uzdigli iznad obližnjih predjela zahvaljujući kratkom vijeku koliba od nepečene žbuke kao i tome što je bilo običaj izgraditi nove naseobine neposredno na ruševinama starih.

81:3.4 Široka upotreba metala obilježava ovo razdoblje ranih industrijskih i trgovinskih gradova. Već ste imali priliku otkriti Turkestansku brončanu kulturu koja vuče porijeklo iz razdoblja od prije 9000 godina pr. K., dok su Anditi rano ovladali obradom željeza, zlata i bakra. Ali izvan naprednijih civilizacijskih centrara vladali su posve drugačiji uvjeti. Ne možemo govoriti o kamenom, brončanom i željeznom dobu kao tri različita razdoblja; sva tri su postojala u isto vrijeme na različitim mjestima.

81:3.5 Zlato je bilo čovjekov prvi vrijedni metal; nije ga bilo teško obraditi i isprva je jedino korišteno za ukras. Čovjek je zatim počeo koristiti broncu, premda ne tako opsežno sve dok je nije očvrsnuo primjesom kalaja. Otkriće procesa izrade bronce miješanjem bakra i kalaja vuče porijeklo od turkestanskih Adamsonita; njihov rudnik bakra je slučajem bio smješten neposredno pored naslage kalaja.

81:3.6 S pojavom grube ručne proizvodnje i s početkom industrije, trgovina je vrlo brzo postala najmoćnijim utjecajem pri širenju kulturne civilizacije. Zahvaljujući otvaranju kopnenih i pomorskih trgovinskih kanala, unaprijeđeno je putovanje, miješanje kultura i stapanje civilizacija. Nešto prije 5000 godina pr.K., ljudi su uveliko koristili konje širom cijelog civiliziranog ili poluciviliziranog svijeta. Kasnije rase nisu samo koristile pripitomile konje, već i različite oblike putničkih i teretnih kola. Premda su kotači bili u upotrebi prije više stoljeća, ovakva vozila su u ovom razdoblju uopćeno postala dijelom trgovinske i ratne opreme.

81:3.7 Trgovinski i istraživački putnici su više doprinijeli napretku povijesne civilizacije nego svi drugi utjecali zajedno. Vojna osvajanja, kolonizacija i misionarska poduzeća kasnijih religija isto tako igraju ulogu u širenju kulture; ali bili su to sporedni utjecaji u usporedbi s trgovinskim odnosima ubrzanim neprestanim i ubrzanim razvojem industrijske umjetnosti i znanosti.

81:3.8 Miješanjem Adamičke loze s ljudskom rasom, ne samo što je ubrzana stopa civilizacijskog razvoja, već je uveliko unaprijeđena ljudska tendencija prema pustolovnosti i istraživanju, tako da su ovi sve brojniji i brojniji potomci s vremenom naseljili najveći dio Evroazije i sjeverne Afrike.

4. MIJEŠANE RASE

81:4.1 Kad se vratimo na početak povijesnog doba, cijela Evroazija, sjeverna Afrika i otoci Tihog oceana su bili naseljeni mješovitim rasama ljudskog roda. I ove suvremene rase predstavljaju rezultat višestrukog miješanja pet osnovnih ljudskih rasa Urantije.

81:4.2 Sve rase Urantije imaju određena karakteristična fizička obilježja. Adamiti i noditi imaju izduljene glave; andoniti imaju široke glave. Sangiške rase imaju osrednje glave, dok žuta i plava rasa naginju k širokoglavosti. Nakon miješanja s andonitskom lozom, plave rase su najvećim dijelom bile širokoglave. Lobanje drugorazredne sangiške rase se kreću u rasponu od osrednjih do izduljenih.

81:4.3 Dok oblik i veličina lobanje mogu poslužiti pri tumačenju rasnog porijekla, ostali dio skeletona pruža još riječitiju svjedožbu ovom pitanju. Prilikom ranog razvoja urantijskih rasa, bilo je moguće razlikovati pet izvornih oblika kosturne građe:

81:4.4 1. Andonišku--izvorne stanovnike Urantije.

81:4.5 2. Prvotnu Sangišku--crvenu, žutu i plavu rasu.

81:4.6 3. Drugotnu Sangišku--narandžastu, zelenu i indigo rasu.

81:4.7 4. Nodite--potomke dalamačana.

81:4.8 5. Adamite--ljubičastu rasu.

81:4.9 Zahvaljujući opsežnom miješanju ovih pet velikih rasnih grupa, tekući proces miješanja u određenoj mjeri prikriva andonitska obilježja postavljajući na njihovo mjesto premoćnije sangiško nasljeđe. Laponci i eskimi predstavljaju mješavinu andonitske i sangiško-plave rase. U njihovoj se kosturnoj građi najviše očuvao izvorni andonički tip. Ali adamiti i noditi u sebi nose toliko drugih rasnih primjesa da se jedino mogu uopćeno raspoznati kao kavkaska (evropei) skupina.

81:4.10 Stoga, uopćeno, pri razmatranju ljudskih iskopina iz posljednjih dvadeset tisuća godina, nemoguće je oučiti jasnu razliku između ovih pet izvornih oblika. Proučavanje kostura ovih ljudskih ostataka svjedoči o podjeli suvremenog čovječanstva u otprilike tri grupe:

81:4.11 1. Evropsku--anditsku mješavinu noditske i adamičke loze koja je zatim modificirana primjesom prvotnih i (do neke mjere) drugotnih sangiških rasa, te značajnom količinom adamičke loze. Zapadne bijele rase, zajedno s određenim indijskim i uralo-altajskim narodima, također pripadaju ovoj grupi. Sjedinjujući činitelj pri ovoj podjeli počiva u manjoj ili većoj mjeri anditskog nasljeđa.

81:4.12 2. Mongoloidnu--prvotni sangiški tip, uključujući izvornu crvenu, žutu i plavu rasu. Kinezi i amerikanidi pripadaju ovoj grupi. U Evropi, mongoloidni tip je izmijenjen pimjesom drugotnih sangiških i andoničkih rasa, a naročito infuzijom anditske krvi. Premda u sebi nose visok stupanj drugotne sangiške krvi, ovoj skupini pripadaju i Malajski i drugi indonežanski narodi.

81:4.13 3. Negroidnu--drugotni sangiški tip koji je izvorno ubrajao narandžastu, zelenu i indigo rasu. Najbolji primjer ove rase počiva u negroidnim pripadnicima koji se mogu naći širom Afrike, Indije i Indonezije, gdje god su se drugotne sangiške rase kretale.

81:4.14 U sjevernoj Kini je došlo do određenog miješanja evropske i mongoloine rase; na Levantu su se izmiješale evropska i negroidna rasa; u Indiji i Južnoj Americi se mogu susresti sva tri tipa. I još uvijek je moguće raspoznati kosturna obilježja sva tri preživjela oblika i ova informacija može biti korištena u cilju identifikacije kasnijih predaka suvremenih ljudskih rasa.

5. KULTURNO DRUŠTVO

81:5.1 Biološka evolucija i kulturna civilizacija ne moraju biti uzajamno usklađene; kulturna dekadencija ne mora voditi poremećaju organske evolucije određenog doba. Ali ako pogledate dulja razdoblja ljudske povijesti, postaje očigledno uzajamno usklađenje evolutivnog i kulturnog razvoja kao uzroka i posljedice. Dok evolucija može uznapredovati unatoč kulturnom umrtvljenju, kulturna civilizacija ne može uznapredovati bez prethodno utemeljenog rasnog napretka u svojoj podlozi. Dok Adam i Eva nisu upoznali ljudsko društvo s bilo kakvim novim civilizacijskim umijećima, Adamička krv je povisila prirođenu rasnu sposobnost i tako ubrzala ekonomski razvoj i industrijski napredak. Adamov dar je unaprijedio moždanu sposobnost ljudskih rasa, uveliko ubrzavši proces prirodne evolucije.

81:5.2 Zahvaljujući zemljoradnji, domaćim životinjama i unaprijeđenju arhitekture, čovječanstvo je postupno bilo u stanju izbjeći najgorem dijelu neprestane borbe za opstanak i početi razmišljati o mogućnosti poboljšanja životnog procesa; i bio je to početak teženja k višim standardima materijalnog blagostanja. Zahvaljujući proizvodnji i industriji, čovjek je postupno povisio zadovoljstvo smrtničkog života.

81:5.3 Ali kulturno društvo nije neki veliki dobrotvorni klub obilježen nasljednim pravom koji pruža bespatno članstvo i jednaka prava svim muškarcima i ženama. Ono je prije uzvišeni i sve napredniji ceh prizemljenih radnika koji prihvaća jedino najplemenitije radnike posvećene svjetskom unaprijeđenju, ljude koje žele ostaviti bolji svijet svojoj djeci i djeci njihove djece u cilju života i napretka budućih stoljeća. I ovaj civilizacijski ceh nameće skupu članarinu, zahtijeva strogu i rigoroznu disciplinu i uvodi najtežu kaznu svim disidentima i nonkonformistima, pružajući mali broj osobnih sloboda i privilegija na stranu od poboljšanja sigurnosti i zaštite od uobičajenih opasnosti i rasnih prijetnji.

81:5.4 Kako su se ljudi već imali priliku uvjeriti, društvena udruženja su vrlo djelotvoran oblik životnog osiguranja; većina ljudi je stoga voljna platiti ove premije samoprijegora i ograničenja osobne slobode koje društvo zahtijeva od svojih članova kao cijenu ovom poboljšanju grupne zaštite. Ukratko, suvremeni društveni mehanizam predstavlja pokusni plan osiguranja koji pruža određenu mjeru zaštite i jamstva protiv negdašnjih užasnih protudruštvenih uvjeta tipičnih ranijih stadijima ljudske rase.

81:5.5 Društvo tako postaje kooperativni mehanizam za osiguranje građanske slobode putem institucija, ekonomske slobode putem kapitala i novih izuma, društvene slobode putem kulture i slobode od nasilja putem policijske regulacije.

81:5.6 Sila ne dijeli pravdu, dok iz generacije u generaciju sila zahtijeva poštovanje općepriznatih prava. Osnovna uloga vlade počiva u definiciji prava, u poštenoj i ispravnoj regulaciji klasnih razlika i prinudnom uvođenju i zakonskoj zaštiti jednake prilike svim građanima. Svako ljudsko pravo je povezano s družtvenom dužnošću; grupna privilegija je sigurnosni mehanizam koji nepogrešivo zahtijeva puni isplatak skupih premija grupne službe. I grupna kao i individualna prava, moraju biti zaštićena, uklučujući i regulaciju seksualne žudnje.

81:5.7 Opravdani cilj društvene evolucije počiva u ostvarenju slobode koja ne ugrožava grupne regulacije. Ideja o neograničenoj slobodi nije ništa drugo nego iluzija nestablnih i nepostojanih ljudskih umova.

6. ODRŽANJE CIVILIZACIJE

81:6.1 Dok biološka evolucija nikad nije prestala napredovati, kulturna evolucija je uglavnom tekla iz Eufratove doline u naletima koji su s vremenom sve više gubili na snazi dok se na koncu cijelo čistokrvno adamičko potomstvo nije posvetilo obogaćenju azijske i evropske civilizacije. Dok se rase nisu u cjelosti izmješale, njihove su se kulture u bitnoj mjeri stopile. Kultura se s vremenom polagano proširila cijelim svijetom. I bitno je nastaviti bogatiti i oplemenjivati ovu kulturu jer na svijetu više nema andita koji mogu oživjeti i pobuditi spori napredak evolucije yemaljske civilizacije.

81:6.2 Civilizacija koja se trenutno razvija na predstavlja rezultat i posljedicu siljedeća četiri činitelja:

81:6.3 1. Prirodnih uvjeta. Priroda i stupanj razvoja materijalne civilizacije u velikoj mjeri ovise o raspoloživim prirodnim bogatstvima. Klima, vremenske okolnosti kao i brojni fizički uvjeti predstavljaju činitelje evolucijskog razvoja kulture.

81:6.4 Na početku anditske ere, svijet je imao samo dvije prostrane plodne lovačke oblasti. Jedna je bila Sjeverna Amerika, naseljena amerikanidima; druga--sjeverni Turkestan--je bila djelomično naseljena andoničko-žutom rasom. Rasna i klimatska obilježja predstavljaju presudne činitelje u evoluciji napredne kulture u jugozapadnoj Aziji. Dok su anditi bili izvanredan narod, presudna značajka u tijeku njihove civilizacije počiva u suši koja se počela širiti sve većim dijelom Irana, Turkestana i Sinkianga, koja ih je zahtijevala nove izume i prilagođenje naprednijim metodama življenja u sve neplodnijem okruženju.

81:6.5 Konfiguracija kopna kao i druga topografska obilježja predstavljaju bitan utjecaj koji odlučuje ranim i mirnodobskim pitanjima. Rijetki su narodi Urantije koji su imali tako povoljnu priliku za kontinualan i nesmetan razvoj kakvu su uživali sjevernoamerički narodi--oceansku zaštitu s gotovo sve četiri strane.

81:6.6 2. Kapital. Kultura ne može uznapredovati u siromašnom društvu; ljudi moraju imati slobodnog vremena kako bi se posvetili napretku civilizacije. Dok čovjek ne mora imati materijalno bogatstvo kako bi postigao individualni karakter moralne i duhovne vrijednosti, kulturna civilizacija mora biti rezultat materijalnog blagostanja koji omogućuje bitnu kombinaciju slobodnog vremena i ambicije.

81:6.7 Tijekom primitivnih doba, Urantija je pružala jedino život obilježen tmurnom ozbiljnošću. I čovječanstvo je naginjalo prijatnijim tropskim klimama upravo iz težnje da izbjegne potrebi za neprestanim i mukotrpnim radom. Dok su ova toplija podneblja pružila određeni predah u intenzivnoj borbi za opstanak, rasne i plemenske grupe koje su nastojale postići takvu nezasluženu lagodnost uglavnom nisu koristile ovo slobodno vrijeme u cilju unaprijeđenja civilizacije. Društveni napredak uvijek predstavlja rezultat misli i planova rasa koje su inteligentnim radom naučile ovladati umijećem življenja sa sve manje napora i sa sve kraćim radnim danom, što im je pružilo priliku za zasluženo i unosno korištenje slobodnog vremena.

81:6.8 3. Plodovi znanosti. Materijalni aspekti civilizacije uvijek moraju pričekati na prikupljanje znanstvenih informacija. Nakon što je izumio luk i stijelu i naučio pripitomiti životinje, čovjeku je dugo trebalo da nauči koristi moć vjetra i vode, što je omogućilo upotrebu vodene sile i proizvodnju elektriciteta. Ali civilizacijska oruđa su s vremenom počela napredovati. Za tkanjem, lončarstvom, upotrebom domaćih životinja i metalurgijom, uslijedilo je doba pismenosti i tiska.

81:6.9 Znanje je moć. Za novim izumima uvijek slijedi ubrzanje kulturnog razvoja na općesvjetskoj razini. Tiskarski stroj je pružio ogromnu korist znanosti i novim izumima, dok je uzajamni utjecaj svih ovih kulturnih i inventivnih aktivnosti uveliko ubrzao stopu kulturnog napretka.

81:6.10 Znanost poučava ljude matematici kao novom jeziku i zahtijeva strožu disciplinu i povišenu preciznost misaonog procesa. I znanost pored toga stabilizira filozofiju eliminacijom nepravilnosti, istovremeno čisteći religiju uništenjem sujevjerja.

81:6.11 4. Društvene snage. Društvene moći igraju neizostavnu ulogu pri proširenju civilizacije. Ako se zanemari svi drugi utjecaji, brojniji narod mora postići dominaciju nad civilizacijom malobrojnije rase. Dok brojna nedostatnost spriječava razvoj punog potencijala nacionalne sudbine, uvećanje pučanstva izvan određenih granica može biti jednako pogubno. Nadilaženje optimalnog odnosa između pučanstva određene teritorije i njezine veličine vodi bilo uniženju životnog standarda ili proširenju teritorijalnih granica, što se može postići mirnim raseljenjem ili bojnim osvajanjem, prinudnom okupacijom.

81:6.12 Dok vas nekom prilikom znaju šokirati ratne pogibelji i pustošenja, trebate prepoznati potrebi za proizvodnjom velikog broja smrtnika kako bi se ostvarili uvjeti za društveni i moralni razvoj; s takvom planetarnom plodnosti, međutim, nastupa ozbiljni problem prenapučenosti. Naseljeni svjetovi su uglavnom mali. Urantija je srednji, ako ne mali svijet. Optimalna stabilizacija nacionalnog žiteljstva unaprijeđuje kulturu i spriječava ratne sukobe. I mudre nacije uvijek znaju kad treba obustaviti rast.

81:6.13 Ali i najbogatiji kontinent s najvećim prirodnim bogatstvima i najnaprednijom mehaničkom opremom ne može postići veći napredak ako počne gubiti na individualnoj inteligenaciji. Dok znanje počiva na obrazovanju, mudrost u podlozi svake istinske kulture jedino može biti plod iskustva, i to iskustva onih muškaraca i žena koji su obdareni inteligencijom. Takav narod ima sposobnost učenja iz iskustva; on može postići istinsku mudrost.

81:6.14 5. Djelotvornost materijalnih blagodati. Dosta toga ovisi o mudrom korištenju prirodnih blagodati, znanstvenih činjenica, kapitala i društvenih moći. Osnovni činitelj rane civilizacije je bila prinudna moć mudrih društvenih upravitelja; primitivni čovjek je primio civilizaciju silom od svojih nadmoćnijih suvremenika. Organizirane i nadmoćne manjinske grupe su najvećim dijelom vladale ovim svijetom.

81:6.15 Sila ne dijeli pravdu, ali ona odlučuje o suvremenim okolnostima kao i povijesnim pitanjima. Urantija je tek odskora postigla točku društvenog zanimanja za raspravu etičkih pitanja sile i pravde.

81:6.16 6. Djelotvornost jezika. Civilizacija se ne može proširiti bez jezika. Živući i rastući jezici osiguravaju širenje civiliziranog razmišljanja i planiranja. Tijekom ranih stoljeća, postignut je bitan napredak u jezičkom razvoju. Danas vlada velika potreba za daljim ježičkim usavršavanjem koje treba poslužiti olakšanju izraza sve naprednije ljudske misli.

81:6.17 Jezik se razvio kao posljedica formiranja grupnih udruženja, gdje su pojedinačne grupe razvile vlastiti sistem razmjene riječi. Jezik se razvio gestikulacijom, znakovima, uzvicima, imitativnim glasovima, intonacijom i akcentuiranjem--sve do skorijeg glasovnog formiranja abecede. Jezik je čovjekovo najbitnije i najkorisnije misaono oruđe koje se nije moglo razviti sve dok ljudi nisu ostvarili nešto slobodnog vremena. Iz sklonosti k igri riječi, nastale su nove riječi--žargon. Ako ga većina usvoji, žargon postaje jezik. Porijeklo narječja se najbolje može vidjeti iz primjera dječjeg tepanja u okviru obitelji.

81:6.18 Jezične razlike su uvijek bile velika zapreka širenju mira. Nakon ovladanja narječjima uvijek slijedi širenje kulture u sastavu rase, kontinenta ili cijelog svijeta. Univerzalni jezik pogodouje uspostavi mira, osiguranju kulture i uvećanju sreće. Čak i nakon smanjenja broja velikih svjetskih jezika, nakon što vodeći kulturni narodi ovladaju ovim bitnim jezicima, oni moraju postići općesvjetski mir i prosperitet.

81:6.19 Dok Urantija nije bitno uznapredovala u uspostavi internacionalnog jezika, postignut je veliki uspjeh u utemeljenju međunarodne trgovinske razmjene. I bitno je posticati i razvijati sve takve internacionalne odnose, bilo da se radi o razvoju jezika, trgovine, umjestnosti, znanosti, natjecateljskih igara ili religije.

81:6.20 7. Djelotvornost mehaničkih strojeva. Civilizacijski napredak uveliko ovisi o razvoju i posjedstvu oruđa, strojeva i distribucijskih kanala. Unaprijeđenje oruđa, domišljatih i djelotvornih strojeva, odlučuje o opstanku zavađenih grupa u areni sve naprednije civilizacije.

81:6.21 U rano doba ljudska snaga je bila jedina energija korištena pri obradi zemlje. Ljudi su se žestoko protivili upotrebi volova jer je ovo stvorilo nezaposlenost. Kanije, strojevi su počeli preuzimati ulogu ljudi u proizvodnom procesu i svaki takav napredak izravno vodi društvenom napretku oslobađajući ljude za postignuće vrijednijih aktivnosti.

81:6.22 Pod upravom mudrosti, znanost može postati čovjekov najveći osloboditelj. Strojarsko doba ima katastrofalne posljedice jedino ako zahvaljujući izuzetno niskoj intelektualnoj razini nacija nije u stanju otkriti mudre metode i djelotvorne načine za usklađenje prijelaznih teškoća prouzrokovanih iznenadnom i masivnom nezaposlenošću, rezultatom iznenadnog izma naprednih strojeva koji ušteđuju ljudski rad.

81:6.23 8. Karakter prosvjetitelja. Zahvaljujući društvenom nasljeđu, čovjek može uživati u plodovima rada i postignuća svih svojih predaka koji su doprinjeli napretku kulture i znanja. Obiteljski život igra osnovnu ulogu u ovom procesu prenošenja kulturnnog nasljeđa s generacije na generaciju. Za obitelji slijede igra i društveni život, dok u tako složenom i visoko organiziranom društvu obrazovne ustanove imaju najmanju premda neizostavnu ulogu.

81:6.24 Kukci dolaze na svijet potpuno opremljeni za život--ali jako ograničenu i posve instinktivnu egzistenciju. Ljudska bića ne dolaze na svijet s naobrazbom; čovjek stoga posjeduje moć izmjene tijeka evolutivne civilizacije zahvaljujući upravnom i obrazovnom utjecaju i poučavanju novih generacija.

81:6.25 U dvadesetom stoljeću, bitno uvećanje putničke aktivnosti i neviđeno unaprijeđenje komunikativnih metoda predstavljaju najbitnije utjecaje koji vode napretku civilizacije i unaprijeđenju kulture. Ali unaprijeđenje obrazovanja nije uspjelo očuvati korak u procesu širenja društvene strukture; niti je suvremena spoznaja vrijednosti etike uspjela uznapredovati u usporedbi s razvojem posve intelektualnih ili znanstvenih disciplina. I suvremena civilizacija miruje na mrtvoj točki u pogledu duhovnog razvoja i po pitanju očuvanja obiteljske institucije.

81:6.26 9. Ideali ljudskog roda. Ideali svake pojedine generacije otvaraju put sudbinskim postignućima njezinih neposrednih potomaka. Ovisno o kvaliteti društvenih prosvjetitelja, civilizacija može ili bilo u smijeru napretka ili u smijeru degradacije. Obitelji, religiozne ustanove i škole svake pojedine generacije odlučuju o karakternim obilježjima narednih generacija. Moralini i duhovni momentum nacionalne ili rasne grupe uveliko odlučuje o stopi i smijeru kulturnog kretanja određene civilizacije.

81:6.27 Ideali obogaćuju izvor društvene struje. I struja nikad ne može nadići svoj izvor, neovisno o svakom obliku pritiska i usmjeriteljskog utjecaja. Čak i kad je riječ o posve materijalnim aspektima kulturne civilizacije, pokretačka snaga uvijek počiva u onim društvenim postignućima koja nose najmanja materijalna obilježja. Inteligencija može ispoljavati kontrolu nad civilizacijskim mehanizmom, mudrost može njime upravljati, dok duhovni idealizam predstavlja energiju koja istinski uzdiže i unaprijeđuje ljudsku kulturu s jedne razine postignuća na drugu.

81:6.28 Život je isprva bio borba za život; danas je stremljenje k višem standardu života; u narednom će biti težnja za kvalitetom razmišljanja, novim zemaljskim ciljem ljudske egzistencije.

81:6.29 10. Koordinacija stručnosti. Rana podjela rada praćena skorijom posljedicom stručnog usavršavanja igra bitnu ulogu pri unaprijeđenju civilizacije. Civilizacija trenutno ovisi o djelotvornoj koordinaciji specijalista. Kako drušvo bude sve više napredovalo, bitno je naći metodu za povezivanje osoba usavršenih u različitim oblastima.

81:6.30 Osobe usavršene u društvenim, umjetničkim, tehničkim i inustrijskim disciplinama moraju nastaviti umnožavati i uvećavati svoju vještinu i stručnost. I ovo uvećanje raznolikosti stručne spreme s vremenom mora oslabiti i razjediniti ljudsko društvo--ako ljudi ne uspiju pronaći i razviti koordinacijske i kooperacijske metode. Ali inteligencija koja se u stanju domisliti takvoj invencioznosti i specijalizaciji mora u cjelosti biti sposobna naći djelotvorne metode kontrole i usklađenja svih problema koji proizlaze iz ubrzanog rasta invencioznosti i ubrzane stope kulturne ekspanzije.

81:6.31 11. Pronalaženje položaja. Nastupajuće doba društvenog razvoja mora biti obilježeno boljom i djelotvornijom kooperacijom i koordinacijom sve većeg i dalekosežnijeg usavršavanja. I s uvećanjem raznolikosti radne snage bitno je naći metode za osiguranje usmjerenja stručne snage na odgovarajuća radna mjesta. Strojevi nisu jedini uzrok nezaposlenosti civiliziranih naroda Urantije. Problemima iznalaženja odgovarajućih položaja doprinose i ekonomsko usložnjavanje i neprestani porast industrijskog i profesionalnog usavršavanja.

81:6.32 Ljude nije dovoljno obučiti za rad; složeno društvo mora naći djelotvorne metode pronalaženja odgovarajućih stručnih položaja. Prije visokog usavršavanja u pogledu životnih vještina, bitno je obučiti građane u jednoj ili više metoda običnijih stručnih sprema, trgovinskih aktivnosti ili zanimanja na koja se mogu osloniti prilikom privremene nezaposlenosti u okviru visoko usavršene spreme. Ni jedna civilizacija ne može opstati ako u svom sastavu bude morala mositi velike klase nezaposlenih građana. I najbolje osobe s vremenom čeka demoralizacija i iskrivljene s primitkom pomoći iz javne riznice. Čak i privatna dobrotnorna pomoć djeluje štetno ako se dulje vrijeme stavi na raspolaganje sposobnoj radnoj snazi.

81:6.33 Tako visoko usavršeno društvo neće olako gledati na prastare komunalne i feudalne običaje drvnih naroda. Istina, dok je moguće postići prihvatljivo i rentabilno podruštvljenje mnogih javnih službi, najbolje je upravljati visoko školovanim i usavršenim osobama pomoću neme vještine inteligentne kooperacije. U usporedbi s primitivnijim metodama komunizma i diktatorskih regulativnih institucija koje počivaju na sili, modernizirana koordinacija i bratstvena uprava moraju rezultirati trajnijom kooperacijom.

81:6.34 12. Pripravnost k suradnji. Jedna od najvećih zapreka napretku ljudskog društva počiva u sukobu između interesa i blagostanja većih, društvenijih ljudskih grupa i manjih usprotivljenih i nedruštvenih grupa ljudskog roda, da ne govorimo o protudruštvenim pojedincima.

81:6.35 Ni jedna nacionalna civilizacija ne može dulje opstati ako svojim obrazovnim metodama i religioznim idealima ne bude u stanju pobuditi nadahnuće visokog oblika inteligentnog rodoljublja i nacionalne odanosti. Bez takvog inteligentnog rodoljublja i kulturne solidarnosti, nacije se rapadaju kao rezultat provincijske ljubomore i lokalnih samointeresa.

81:6.36 Održanje općesvjetske civilizacije ovisi o tome koliko se ljudska bića nauče zajedničkom življenju u miru i bratstvenosti. Bez djelotvorne suradnje, industrijskoj civilizaciji prijeti opasnosti od previsokog usavršavanja: monotonije, ograničenosti i sklonosti prema nepovjerenju i ljubomori.

81:6.37 13. Djelotvorna i mudra uprava. U okviru svake civilizacije, jako mnogo toga ovisi o entuzijastičnom i djelotvornom duhu trudbenika. Deset ljudi nije od veće koristi od jednog čovjeka kad treba podići teret izuzev ako sjedine snage--ako svi podignu u istom času. I takva suradnja--društvena kooperacija--ovisi upravo o vodstvu. Kulturna civilizacija prošlosti i sadašnjosti počiva upravo na temeljima inteligentne suradnje građana s mudrim i progresivnim vođama; i sve dok ljudi ne budu uznapredovali do viših razina, civilizacija nastavlja ovisiti o mudrom i odlučnom vodstvu.

81:6.38 Visoke civilizacije počivaju na mudrom usklađenju materijalnog blaga, intelektualne moći, morlne vrijednosti, društvene domišljatosti i kozmičkog uvida.

81:6.39 14. Društvene promjene. Društvo nije božanska institucija; ono je fenomen progresivne evolucije; i napredna civilizacija mora doći u zastoj pri svakoj situaciji pri kojoj vođe nisu u stanju spremno odgovoriti na zahtijeve onih promjena društvene organizacije koje igraju bitnu ulogu u održanju koraka sa znanstvenim otkrićima tekućeg doba. Unatoč svemu tome, ne trebate odbaciti stvari samo zato što su stare i nemojte bezuvjetno prihvatati nove ideje samo zato što su nove i neobične.

81:6.40 Čovjek ne treba strahovati od ideje o izvođenju pokusa s društvenim mehanizmima. Ali ova pustolovna društvena usklađenja uvijek moraju počivati pod kontrolom osoba potanko upoznatih s poviješću društvene evolucije; i pri svim takvim inovacijama trema računati na savjet onih koji doživjeli praktična iskustva u domenama planiranog društvenog ili ekonomskog eksperimenta. Ne smijete poduzimati nagle korake pri velikim društvenim ili ekonomskim promjenama. Vrijeme igra bitnu ulogu pri svim oblicima ljudskog usklađenja--fizičkog, društvenog ili ekonomskog. Jedino moralna i društvena usklađenja mogu biti izvedena impulzivno, dok i ostvarenje njihovih materijalnih i društvenih posljedica zahtijeva određeni vremenski period. Rasni ideali predstavljaju osnovnu potporu i osiguranje tijekom kritičnih razdoblja prijelaza iz jedne civilizacijske razine u drugu.

81:6.41 15. Spriječavanje prijelaznog sloma. Društvo je proizvod višestoljećnih eksperimenata; ono je ostavština koja je preživjela odabir višestrukih usklađenja tijekom više niza stadija ljudskog uspona od životinjskog do ljudskog planetarnog statusa. Velika opasnost prijeti svakoj civilizaciji--svakog časa--od sloma prilikom prijelaza iz razdoblja negdašnjih utemeljenih metoda u te nove i bolje--premda neiskušane--metode budućnosti.

81:6.42 Napredak nije moguć bez vođa. Mudrost, uvid i spoznaja predstavljaju neodvojive činitelje nacionalnog opstanka. Civilizacija neće doći u opasnost sve dok bude imala vođe. I brojnost tako mudrog vodstva nikad nije prevazišla jedan procenat pučanstva.

81:6.43 I upravoovim stepenicama evolucijskog napretka, civilizacija se uspjela uspeti do stadija koji je omogućio aktivaciju moćnih utjecaja koji kulminiraju u brzom širenju kulture dvadesetog stoljeća. I jedino ako se bude držao ovih bitnih činitelja, čovjek može održati suvremene civilizacije istovremeno ostvarujući uvjete za njihov dalji razvoj i siguran opstanak.

81:6.44 Ovo je bit te duge, duge borbe svjetskih naroda za utemeljenje civilizacije od Adamovog doba. Suvremena kultura predstavlja neto rezultat ove naporne evolucije. Prije otkrića tiska, napredak je bio prilično usporen zato što generacije nisu bile u stanju izvući korist iz ranijih postignuća svojih predaka. Ali ljudsko društvo ovog časa hiti pod silom kumulativnog momentuma svih stoljeća kroz koje je civilizacija s mukom uznapredovala.

81:6.45 [Predstavljeno pod nadzorom Nebadonskog Arhanđela.]





Back to Top